, od 8. lipnja 1977., o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, sukladno Rezoluciji 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima), koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25.

rata Republika Hrvatska preuzela je, u humanom odnosu prema žrtvama i u skladu s Rezolucijom 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka te Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu (

neće sukobljavati i deliti Srbiju i Hrvatsku, već koja će nam omogućiti da živimo u miru, međusobnoj toleranciji, u osudi zločina i slobodi svakoga da se sjeća svojih stradanja.

potaknuto je civilizacijskim obvezama hrvatskog društva koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima te Deklaracije Hrvatskog sabora o osudi komunističkog režima.

: Jedno potpisuju za vanjski svijet, a drugo nameću nama Povodom treće godišnjice Deklaracije Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. godine od 30. lipnja 2006. i

, svima s pitanjem što su učinili kako bi se u Hrvatskoj proveli zaključci Rezolucije vijeća Europe međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima te Deklaracije Hrvatskog sabora o osudi zločina komunističkog poretka u

vijeća Europe međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima te Deklaracije Hrvatskog sabora o osudi zločina komunističkog poretka u Hrvatskoj.

veljače u prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu svoju redovitu sjednicu. Komisija je o osudi zločina počinjenih na samom kraju i neposredno nakon II. svjetskog rata ostvarila dobru suradnju s istoimenim komisijama

, predstavljamo Vam nedavno (25. siječnja 2006.) usvojenu i proglašenu važnu Rezoluciju Parlamenta Vijeća Europe o osudi zločina komunističkih režima. Nažalost, do sada u hrvatskim medijima nismo nigdje pronašli prijevod cijele rezolucije pa

1996. godine, na Rezoluciju 1481 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. siječnja 2006. godine o međunarodnoj osudi zločina totalitarističkih komunističkih režima (poredaka), zatim na Rezoluciju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH o

s hrvatskim narodom iz tih istih kolona smrti. osudi zločina komunizma, i slične deklaracije Hrvatskog sabora iz 2006. godine, trebao bi građanima Republike Hrvatske omogućiti

i srpskom, kazao je Nikolić. Tvrdi kako su Srbi priznali zločin kada su uhapsili Mladića i donijeli rezoluciju o osudi zločina , a Hrvati znaju da je zločin počinjen u Oluji strašan, da će ih gristi dok su živi, ali slave što nitko nije kaženjen za to.

skupštine Vijeća Europe, iz 2006. godine, koju je podržao Hrvatski sabor iste godine donijevši deklaraciju o osudi zločina , ističući da se »Hrvatski sabor pridružuje Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u snažnoj osudi masovnog kršenja

Zukorlić odbacio je kao "neadekvatnu, nesvrsishodnu i nipodaštavajuću" Deklaraciju srbijanskog parlamenta o osudi zločina u Srebrenici. U ime Bošnjaka i svih humanih ljudi odbacujem Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici koju je usvojila

srbijanskog parlamenta o osudi zločina u Srebrenici. U ime Bošnjaka i svih humanih ljudi odbacujem Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici koju je usvojila Skupština Srbije, rekao je Zukorlić novinarima u mešihatu Islamske zajednice u Novom